Da li ste znali da, na radnim mjestima širom svijeta, lideri i menadžeri mogu imati veći utjecaj na mentalno zdravlje svojih uposlenika nego što su ikada mislili da je moguće?
Prema istraživanju koje je realizovao „The Workforce Institute“ iz Velike Britanije, na preko 3400 ispitanika iz 10 zemalja, saznali smo da svaki šesti od 10 uposlenika širom svijeta kaže da je njihov posao najveći faktor koji utiče na njihovo mentalno zdravlje.
Menadžeri imaju isto toliko uticaja na mentalno zdravlje ljudi kao i njihovi supružnici (oboje po 69%). Preko 80% zaposlenih širom svijeta dalo bi prednost dobrom mentalnom zdravlju u odnosu na visoko plaćeni posao, a 64% priznaje da bi primilo smanjenje plaće za posao koji bolje podržava njihovo mentalno zdravlje.
Prema dr. Jarik Conrad-u, izvršnom direktoru „The Workforce Institute“ iz Velike Britanije, hronična anksioznost koja proizlazi iz rada snažno djeluje na zaposlene. Preopterećenost troši ljudsku energiju i utiče na performanse, inovacije i kulturu na radnom mjestu. Poslodavci mogu biti sidro stabilnosti za svoje ljude dajući im podršku i resurse koji su im potrebni.
Radno aktivne osobe veliki dio dana provode na radnim mjestima pa je stoga razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i izazovima u tiče na mentalno zdravlje svake zaposlene osobe. Dobra radna atmosfera pozitivno djeluje na očuvanju mentalnog zdravlja i radne spesobnosti zaposlenika. Isto tako loš poslovni ambijent može loše da utiče na mentalno zdravlje. U današnjem vremenu na radnom mjestu postoji puno faktora koji negativno utiču na mentalno zdravlje zaposlenika: post kovid, ekonomska recesija u svijetu, velika konkurencija, produljenje radnog vremena, tehnološka dostignuća, produženje radnog vijeka, itd.
Istraživanja pokazuju kako je stres drugi najčešći zdravstveni problem vezan uz rad u Evropi. Stres i drugi psihosocijalni rizici uzrokuju više od polovine svih izgubljenih radnih dana na bolovanje. Kratkotrajni efekti stresa na zdravlje su iscrpljenost, premalo sna,nedovoljna produktivnost. Dugoročniji efekti su anksioznost i depresija. Rezultat toga su manja produktivnost, česti zostanci zbog pregleda ili bolovanja kao i opterećenje zdravstvenog sistema.
Ovo istraživanje u 10 zemalja jasno pokazuje da mnogi ljudi pate u tišini. Poslodavci, šefovi, menadžeri moraju izbjegavati zabijanje glave u pijesak i umjesto toga učiniti mentalno zdravlje globalnom temom rasprave u svojim timovima.
Za Biznis Promo piše:: Aleksandar Pejić, specijalista psihijatar i magistar medicinskih nauka
Dozvoljeno prenošenje teksta uz obavezan link ka portalu Biznis Promo.