Januar je mjesec u kojem se veliki broj ljudi javlja ljekarima i laboratorijama zbog sličnih tegoba: hroničnog umora, osjećaja težine u tijelu, nadutosti, slabe koncentracije i opšte bezvoljnosti. Iako se ovi simptomi često pripisuju „zimskom periodu“ ili psihičkom zamoru, u pozadini vrlo često stoje mjerljive promjene u organizmu.
Dr Sanja Kalamanda Ivanjak iz Alfalab laboratorije ističu da se upravo u januaru najčešće uočavaju određeni laboratorijski disbalansi koji objašnjavaju ove tegobe.
Tijelo pamti praznike
Praznični period, čak i kada nije obilježen pretjerivanjima, podrazumijeva promjene u ritmu života: neredovan san, težu ishranu, veći unos alkohola, manje kretanja i povećan nivo stresa. Organizam na ove faktore ne reaguje odmah, već sa zakašnjenjem – što se kod mnogih manifestuje upravo u januaru.
Najčešći laboratorijski nalazi povezani s januarskim umorom su:
– Manjak vitamina D
Zimski mjeseci sa malo sunčeve svjetlosti dovode do pada nivoa vitamina D. Njegov nedostatak se povezuje sa umorom, lošijim raspoloženjem, padom imuniteta i bolovima u mišićima.
– Nedostatak željeza bez anemije
Čak i kada kompletna krvna slika izgleda uredno, nizak feritin (zalihe željeza) može uzrokovati izražen umor, slabiju koncentraciju i osjećaj iscrpljenosti, naročito kod žena.
– Snižen vitamin B12
Manjak vitamina B12 često prolazi neprimijećeno, a može dovesti do mentalnog zamora, osjećaja „magle u glavi“, razdražljivosti i trnjenja u ekstremitetima.
– Poremećaji rada štitne žlijezde
Blage promjene u funkciji štitne žlijezde (povišen ili snižen TSH) često se prvi put osjete upravo zimi. Simptomi uključuju usporenost, osjećaj hladnoće, dobijanje na težini i manjak energije.
– Upala niskog stepena
Blago povišen CRP može ukazivati na tzv. tihu upalu u organizmu, povezanu sa stresom, lošim snom i iscrpljenošću, bez prisustva akutne infekcije.
Stručnjaci upozoravaju da produženi umor i bezvoljnost ne treba automatski pripisivati sezoni. Ignorisanje simptoma često dovodi do samoinicijativnog uzimanja suplemenata bez kontrole, što može prikriti problem, ali ga ne rješava.
Cilj laboratorijske dijagnostike nije izazivanje zabrinutosti, već dobijanje jasne slike stanja organizma i donošenje informisanih odluka.
Januar ne mora biti mjesec forsiranja i nerealnih očekivanja. U mnogim slučajevima, dovoljno je poslušati signale tijela i provjeriti osnovne parametre koji utiču na energiju i opšte stanje.
Kako ističu iz Alfalaba, upravo ovakav pristup – umjeren, stručno vođen i individualan – predstavlja najzdraviji način ulaska u novu godinu.
Alfalab Laboratorije
